Vrlo cijenjen starinski recept za džem od jagoda koji je nadaleko omiljen: priprema traje svega tridesetak minuta, a potrebna su samo tri sastojka.
Čini se da je ovaj recept za džem od jagoda vrlo sladak.
Džem od jagoda pripremljen kod kuće:
Potrebni sastojci za pripremu džema od jagoda su sljedeći: 1 kilogram dobro opranih i očišćenih jagoda; sok od jednog limuna; i 600 grama šećera.
Kakav je postupak pripreme džema od jagoda?
Započnite pranjem jagoda i uklanjanjem peteljki, a zatim ih nasjeckajte na manje komade. Prebacite nasjeckane jagode u veliki lonac i pomiješajte šećer i limunov sok. Temeljito promiješajte. Ostavite smjesu da odstoji otprilike 30 minuta kako bi jagode pustile sok.
Nakon što su jagode pustile sok, stavite lonac na štednjak i zagrijte smjesu na srednjoj temperaturi. Kad dosegne točku vrenja, smanjite vatru i ostavite da lagano krčka otprilike 30 do 40 minuta. Povremeno promiješajte da se smjesa ne zalijepi za dno lonca i da se jednolično zgusne.
Provjera gustoće: Za procjenu gustoće džema, može se upotrijebiti “test ploče”. Nanesite malu količinu džema na tanjur i ostavite da se ohladi nekoliko minuta. Ako se pekmez zgusne i na lagani pritisak prstom ostane na mjestu bez razlivanja, smatra se da je gotov.
Dok je džem vruć, treba ga uliti u sterilizirane staklenke. Staklenke je tada potrebno zatvoriti poklopcima i preokrenuti nekoliko minuta kako bi se uspostavio vakuum i time produžio rok trajanja pekmeza.
Izvanredna učinkovitost ostaje i nakon sedam desetljeća! Formulacija je jednostavna.
Hlađenje i skladištenje: Ostavite staklenke da se potpuno ohlade na sobnu temperaturu prije nego što ih spremite u hladnjak. Kako se budu hladili, pekmez će se nastaviti zgušnjavati.
Kušajte u svom domaćem pekmezu od jagoda! Ako želite, imate priliku istražiti dodavanje različitog voća ili začina kako biste razvili prepoznatljiv okus.
Ovaj izvrstan džem idealan je za mazanje na tost, ubacivanje u jogurt ili davanje slasti palačinkama i vaflima. Razmislite o nabavci nekoliko staklenki ovog ukusnog džema kako biste uživali u njegovom bogatom, voćnom okusu kad god poželite ugodno uživanje.
Prema japanskoj mudrosti, karakter žene može se raspoznati po jednom aspektu.
U kulturnom krajoliku drevnog Japana žene su imale značajan, ali podcijenjen položaj u društvu. Njihova snaga nije proizašla iz otvorenog natjecanja ili tvrdnje o dominaciji, već iz njihovih sposobnosti vodstva, utjecaja i očuvanja harmonije unutar obitelji i šire zajednice.
Unatoč evoluciji društvenih normi, brojna prastara japanska načela ostaju relevantna iu suvremeno doba, posebice u pogledu prirode ženskog karaktera. Jedna takva poslovica kaže: “Žena na lošem glasu može se prepoznati po govoru – jer riječi služe kao najbrže sredstvo za kvarenje i doma i duha.
1. Suština se razotkriva kroz riječi.
Japanska filozofija gaji duboko poštovanje prema moći jezika. Podrazumijeva se da riječi posjeduju duhovnu energiju, poznatu kao kotodama, te da se svaka izgovorena rečenica utiskuje u okolinu, pojedince i međuljudske veze. Prema japanskoj mudrosti, žena koja koristi jezik kako bi kritizirala, ogovarala, ponižavala ili manipulirala ne samo da se smatra neodgojenom, već se smatra i prijetnjom duhovnoj dobrobiti obitelji.
Ženu ne treba smatrati lošom samo zato što čini pogreške, izražava ljutnju ili nastoji pronaći mjesto koje joj pripada; naprotiv, definirana je kao takva kada koristi jezik kao oruđe za nanošenje štete, neprestano kritizirajući, vrijeđajući i potičući razdor i nesklad. U tom pogledu jezik služi kao odraz unutarnjeg ja.
2. Šutnja kao manifestacija snage, a ne znak slabosti
U japanskoj kulturi šutnja se ne smatra manifestacijom slabosti, već pokazateljem duboke mudrosti. Čestita žena shvaća važnost šutnje kako bi se očuvao mir, dok se žena manje vrijedna divljenja osjeća prisiljenom dominirati razgovorima, tvrditi svoje stavove i demonstrirati svoje mišljenje. Ona inzistira na tome da ima posljednju riječ, čak i po cijenu narušavanja harmonije. Pretjerano korištenje riječi bez pažljivog razmatranja odražava emocionalnu nezrelost i unutarnji nemir.
Istinska snaga žene ne nalazi se u pasivnosti, već u njezinoj sposobnosti da promišljeno bira svoje bitke, shvaćajući kada treba izraziti svoje misli, a kada šutjeti; to je pronicljivost ono što mudru ženu razlikuje od one koja potiče nered.
3. Naznaka žene koja je nezadovoljna i nesretna.
Negativna žena često koristi jezik kao sredstvo za maskiranje vlastitog nezadovoljstva. Umjesto da se suoči s vlastitim nedostacima ili poteškoćama, ona svoju ogorčenost preusmjerava na one oko sebe – bilo da je to njezin muž, djeca, prijatelji ili susjedi. Umjesto da potiče pozitivnost, ona koristi svoje riječi za rastavljanje. Umjesto utjehe, ona pribjegava kritici. Korijen problema ne leži u njezinim okolnostima, već u njezinom načinu razmišljanja.
U japanskoj kulturi smatra se da žena koja ne vlada svojim govorom na sličan način nije u stanju održavati red u svom kućanstvu. Ova perspektiva nije ukorijenjena u seksizmu; nego odražava duboki uvid da mir doma često odražava unutarnje stanje harmonije žene. Onaj tko širi mir, njeguje mir, dok onaj koji potiče neslogu živi u nemiru.
4. Majka koja jezikom prenosi znanje
Japanska poslovica kaže: “Majka je prva učiteljica, a njezine riječi prva lekcija.” Kada dijete odgaja žena koja se bavi vrijeđanjem, vikom, psovanjem ili omalovažavanjem drugih, to dijete počinje doživljavati takvo ponašanje kao prihvatljiv način komunikacije. Ova žena ne samo da potkopava vlastiti mir, već i prenosi emocionalnu toksičnost na sljedeće generacije.
Štetna žena često ne priznaje vlastiti utjecaj na reakcije onih oko sebe. Ne uviđa kako njezin jezik utječe na okolinu, kao ni na samopoštovanje i emocionalnu stabilnost drugih. Japanska mudrost naglašava nužnost vođenja računa o riječima, jer svaka rečenica nosi moć izgradnje ili rušenja.
5. Korištenje jezika kao alata u međuljudskim odnosima
U međuljudskim odnosima žena koja koristi ironiju, sarkazam, omalovažavanje i okrivljavanje pokazuje manjak poštovanja, ne samo prema svom partneru, već i prema sebi. Japanska kultura ne odobrava otvoreni sukob, umjesto toga promiče nijansiranu ravnotežu između izražavanja i samoograničavanja.
Žena koja pokazuje negativne osobine nema sposobnost izražavanja ljubavi riječima, jer nije stekla vještinu da ih koristi s poštovanjem. Umjesto da pokazuje nježnost, ona pribjegava manipulaciji. Umjesto podrške, ona prijeti. Umjesto da se upušta u dijalog, ona se upušta u monologe.
6. Jezik služi kao polazište za transformaciju.
U japanskoj filozofiji fraza “loša žena” služi kao upozorenje, a ne kao osuda. Svaka se žena može naći u takvom stanju kada se ne brine za sebe, izgubi povjerenje u vlastitu vrijednost ili dopusti da joj životni izazovi pokvari raspoloženje. Međutim, ne definiraju nas naše pogreške, već naša spremnost da prihvatimo transformaciju. Ova transformacija počinje upotrebom jezika.
Počnite artikulirati svoje misli na drugačiji način i promijenit ćete svoje odnose. Aktivnim slušanjem steći ćete veću zahvalnost drugih. Odaberite svoje riječi kao da su oblik lijeka, a ne otrova, i vaša će okolina doživjeti iscjeljenje.
Japanska mudrost ne stoji nasuprot ženama; nego im daje reflektirajuću leću. Kako biste utvrdili slijedite li ispravan put, obratite pozornost na vlastite riječi, jer one otkrivaju više o vašem pravom ja od vašeg vanjskog izgleda, ponašanja ili namjera.
Karakter žene nije definiran njezinom odjećom, profesijom ili društvenim položajem; nego je određena jezikom kojim se služi. Ovaj jezik utječe na njezino kućanstvo, njezine međuljudske veze i, što je najvažnije, na samu njezinu bit.
