Ako se usudite ozlijediti stršljena, pripremite se na vatrenu odmazdu: posljedice mogu biti teške.

Iako je njihov ubod nedvojbeno opasan, kazna koja čeka one koji ih uznemiruju doista je zapanjujuća.

Pripremite se na iznenađenje teškim posljedicama koje čekaju one koji se usude ozlijediti stršljena. Iako ubod ovog insekta može biti koban, kazna za ubojstvo je zaista šokantna. Rijetki su svjesni da prema Zakonu o zaštiti prirode, čak i u nužnoj obrani, ubojstvo stršljena može rezultirati visokom kaznom od 5.000 do 15.000 eura. Ovom zakonskom mjerom žele se zaštititi zaštićene vrste, među kojima je i stršljen, te je strogo zabranjena svaka radnja koja ih ugrožava.
Malo je poznato da je za ubojstvo stršljena, čak i u samoobrani, predviđena visoka kazna od 5.000 do 15.000 eura. Tragično se to pokazalo nedavno kada je jedna Čačanka izgubila život od uboda stršljena. Zakon o zaštiti prirode stršljene svrstava u zaštićenu vrstu, a prekršajem se smatra svaka radnja kojom se ugrožavaju ova bića, pa tako i njihovo namjerno ubijanje.

Nedovoljna informiranost o zaštićenom statusu stršljenova, kao i pokušaji građana da problem rješavaju samostalno, često dovodi do neuspješnih ishoda i potencijalnih kobnih posljedica njihovih uboda.

Za obavljanje ovog zadatka prvenstveno su odgovorne stručne veterinarske službe, jer se gnijezda ne uništavaju, već se premještaju u područja gdje nema ljudi.

Ove vrste usluga možete pronaći dostupne u svim većim gradovima. U posljednjih nekoliko godina primjetan je porast populacije stršljenova koji svoja gnijezda grade u blizini ljudskih naselja. Stršljeni mogu uspostaviti kolonije u bilo kojem skrivenom prostoru unutar kućanstva, sve dok ono ostane suho.

Uzmimo, na primjer, graditeljske pothvate osa koje marljivo grade gnijezda velika od pet do šest centimetara, a ponegdje i do dvadesetak centimetara. Stršljeni, s druge strane, pokazuju još nevjerojatnije arhitektonske podvige, s gnijezdima koja mogu doseći veličinu nogometne lopte, ili u iznimnim slučajevima, proširiti se do dimenzija otvorenog kišobrana.

Dok je otrov stršljena relativno manje toksičan od otrovnog osa, ubod stršljena je deblji i duži, što mu omogućuje da prodre u dublje slojeve kože i posljedično rezultira pojačanom razinom boli i crvenila.

Prema uputama liječnika, početni koraci za pružanje prve pomoći uključuju korištenje pincete za izvlačenje uboda iz kože, ako je uboden, te primjenu hladnog obloga kako bi se ublažila nelagoda na mjestu uboda. Važno je napomenuti da ako se ubod dogodi u blizini usta ili grla, može doći do ozbiljnije reakcije.

U nastojanju da se oteklina smanji na najmanju moguću mjeru, preporuča se dati ozlijeđenoj osobi led koji će držati u ustima, ako je to moguće.

Preporučujemo