Dijabetes ili dijabetes je kronična bolest među metaboličkim bolestima. To se događa kada gušterača više ne proizvodi dovoljno inzulina ili ne može koristiti inzulin koji ima. Sve to dovodi do povećanja nivoa glukoze u krvi, čije posljedice mogu dovesti do oštećenja tkiva, organa…
Nezdrava hrana, velike količine industrijski prerađene hrane, stres i loša fizička aktivnost su „okidači“ za dijabetes.
O prvim znacima dijabetesa razgovarali su sa dr Sašom Kikovićem, endokrinologom sa Akademije medicinskih nauka:
*Šta pacijent treba da uradi kada nalazi pokažu povišen šećer u krvi? Da li se stanje prati neko vrijeme ili se odmah traži odgovarajuća medicinska pomoć?
Za pacijente s povišenom glukozom u krvi ≥7,0 mmol/l, ako se to potvrdi u ponovljenim uzorcima, dijabetes je prisutan i liječenje treba započeti prema tipu. Ako vam je šećer u krvi između 6,1 i 6,9 (* 5,6 – 6,9) mmol/l, uradite test glikemijskog opterećenja (OGTT). Kada je glukoza u krvi < 6,1 mmol/l (* < 5,6) i unutar 120 minuta. OGTT ≥7,8 i <11,1mmol/l je intolerancija na glukozu. Nedovoljna glukoza natašte se definiše kao glukoza natašte od 6,1 do 6,9 mmol/l (*5,6-6,9) i 120-minutni OGTT <7,8 mmol/l. To je prema Američkom udruženju za dijabetes.
Hipoglikemija i intolerancija na glukozu predstavljaju predijabetes. Ovo stanje zahtijeva početak liječenja, počevši od promjene načina života (ishrana, fizička aktivnost) i, ako je potrebno, uzimanje lijekova.
Dijagnostički kriterijumi za dijabetes:
1. Šećer u krvi ≥ 7,0 mmol/l ili,
2. Glukoza u krvi 75 g ≥ 11,1 mmol/L unutar 120 minuta tokom OGTT ili,
3. Bilo koji slučajni uzorak krvi (bez obzira na obrok) glukoza u krvi ≥11,1 mmol/L, i prisustvo tipičnih simptoma dijabetesa (poliurija, polidipsija, gubitak težine)
4. Glikirani hemoglobin ≥6,5%
*Može li se dijetom smanjiti povišeni šećer u krvi? O kojim dijetama se radi?
Svim pacijentima se savjetuje takozvana dijabetička dijeta, sa kalorijskim unosom prilagođenim konstituciji pacijenta. Za pacijente sa kritičnim nivoom šećera u krvi može se obezbediti samo dijetalno lečenje.
Dijeta za dijabetičare treba da sadrži 50-55% ugljikohidrata, 30-35% masti (<30 kod dijabetesa tipa 2) i 10-15% proteina. Jedite 5-6 puta dnevno. Što se tiče unosa soli, preporučuje se da pacijenti sa normalnim krvnim pritiskom unose 6 grama dnevno, a pacijenti sa visokim krvnim pritiskom 3 grama dnevno.
Važno je fokusirati se na najzdravije ugljikohidrate, koji se nalaze prvenstveno u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama (pasulj, grašak i sočivo) i mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti. Vlakna regulišu probavu i pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi. Namirnice bogate vlaknima uključuju povrće, voće, orašaste plodove, mahunarke (pasulj, grašak i sočivo), pšenično brašno i pšenične mekinje.
Jedite riječnu ili morsku ribu najmanje dva puta sedmično. Riba je dobra alternativa mesu jer je meso bogato lošim mastima. Na primjer, bakalar, tunjevina i morska riba imaju niže ukupne masti, zasićene masti i kolesterol od svinjetine ili piletine. Ribe poput lososa, skuše, tunjevine, sardine i plave ribe bogate su omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Hrana koja sadrži mononezasićene i polinezasićene masti može smanjiti nivo holesterola. To su avokado, bademi, orasi, masline i repica, masline i kikiriki. Ali nemojte preuveličavati sa unosom ovih namirnica, jer su sve masti veoma kalorične.
*Hrana koju dijabetičari treba da izbegavaju?
Dijabetes povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara ubrzavajući razvoj aterosklerotskih promjena. Da biste izbjegli ozbiljne bolesti, namirnice koje treba izbjegavati uključuju:
– Zasićenih masti
– Mliječni proizvodi sa visokim sadržajem masti
– Namirnice visoko prerađene hrane životinjskog porijekla, kao što su šunka, kobasice, slanina i slični proizvodi
– Trans masti: Ove vrste masti nalaze se u prerađenim proizvodima, prženim proizvodima, margarinu
Holesterol: Izvori holesterola uključuju mliječne proizvode s visokim udjelom masti, meso i jaja. Nastojte ograničiti unos holesterola na oko 200 miligrama (mg) dnevno.
U rutinskom kontrolnom tretmanu posebnu pažnju treba obratiti na:
• Da li je adekvatna ishrana sastavni deo životnog stila?
• Da li dnevni unos kalorija odgovara vrsti insulinske terapije, načinu života i lokalnim prehrambenim navikama?
• Da li je unos kalorija prikladan za željenu težinu?
• Jedu li se obroci i grickalice u odgovarajuće vrijeme?
• Da li je unos alkohola prekomjeran i da li može dovesti do hipoglikemije?
• Da li je potrebna posebna prehrana (poseban način života, razvoj komplikacija)?
*Koji su faktori rizika za osobe sa trajno graničnim nivoom šećera u krvi?
Ovi ljudi su prvenstveno pod većim rizikom od razvoja dijabetesa, a ako se stanje ne otkrije rano i razvije se očigledan dijabetes, pacijent može razviti komplikacije kao što su oštećenje srca i velikih i malih krvnih žila, nerava, bubrega i nervnog sistema. . Oko.
*Ako osoba nije genetski predisponirana za dijabetes, ali u određenoj dobi (40, 50 ili 60 godina) razvije povišen šećer u krvi, šta bi mogao biti uzrok?
Gojaznost, smanjena fizička aktivnost i stres faktori su koji utiču na razvoj dijabetesa.
Svi faktori se mogu podijeliti na:
a) Faktor na koji ne možemo uticati je nasleđe. Izraženiji je kod dijabetesa tipa 2 nego kod dijabetesa tipa 1 ovisnog o inzulinu.
b) Faktori na koje možemo, a ponekad i ne možemo uticati su:
-Virusne infekcije (Kirkssage B, rubeola, zaušnjaci, citomegalovirus)
– Neke komponente hrane (veći unos kazeina), značaj dojenja do prve godine života
-Neki specifični lijekovi i hemikalije mogu oštetiti stanice gušterače i utjecati na proces proizvodnje inzulina
c) Faktori rizika na koje možemo i moramo uticati:
– Stil ishrane
-Nedovoljna fizička aktivnost
-gojaznost
– arterijski krvni pritisak
-puši
Procjena rizika za razvoj dijabetesa tipa 2
Testirajte sve osobe sa BMI ≥ 25 kg/m2 i bilo kojim od sljedećih faktora rizika:
1. Nedostatak fizičke aktivnosti
2. Žene registrovane sa gestacijskim dijabetesom (GD) tokom trudnoće ili sa podacima o makrosomiji tokom porođaja (TT novorođenče > 4000g)
3. Hipertenzija (krvni pritisak ≥140/90)
4. Dislipoproteinemija (HDL-h < 0,90 mmol/l i/ili Tg ≥ 2,82 mmol/l)
5. Žene sa dijagnozom sindroma policističnih jajnika (PCOS)
6. Ljudi koji su imali abnormalnu toleranciju glukoze (IFG, IGT) i imaju izmjerenu vrijednost HbA1c ≥5,7%
7. Stanja povezana sa insulinskom rezistencijom (acanthosis nigricans, gojaznost)
8. Osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima KVB
Za osobe bez navedenih faktora rizika, testiranje se preporučuje nakon 45. godine.
Ako je rezultat testa normalan, preporučuje se ponovno testiranje nakon tri godine. Dodatno, češće testiranje (na godišnjem nivou) preporučuje se pacijentima s predijabetesom i onima s višestrukim pridruženim faktorima rizika.
