Kako bi riješio ovu dilemu, svoje znanje dijeli poznati doktor Karan Rajan, čiji TikTok kanal prati preko 5 milijuna ljudi.
Za ljubitelje jogurta i mliječnih proizvoda možda nije neobično primijetiti malu količinu vode prilikom otvaranja. Ovaj fenomen često se pojavljuje u čaši vašeg omiljenog pića.
Kako bi riješio ovu dilemu, svoje znanje dijeli poznati doktor Karan Rajan, čiji TikTok kanal prati preko 5 milijuna ljudi. Zašto primjećujemo ovaj fenomen u mliječnim proizvodima kao što su jogurt, puding i vrhnje?
Iako se nekome može činiti neprivlačnim, postoji korisno objašnjenje zašto se ova voda pojavljuje.
Nemojte odmah pomisliti da se jogurt pokvario. Ova neobična tekućina zapravo je bogata nutrijentima, poput proteina, kalcija, vitamina B12, pa čak i probiotika, objašnjava poznati liječnik.
Odnosno, voda je zapravo sirutka. Liječnici objašnjavaju da nastaje kada mlijeko prolazi kroz proces “koagulacije”, gdje se zgusne u sir ili jogurt.
“Što duže jogurt stoji, veća je vjerojatnost da će se sirutka nakupiti i dići na površinu, ostavljajući vodeni trag. U grčkom jogurtu, koji je filtriran iz sirutke zbog veće gustoće, primijetit ćete ovo manje Prečesto”, zaključio je.
BONUS:
Svjetski dan sindroma Down: Koji su njegovi simptomi i može li se liječiti?
‘Iako mi je ponekad teško, još uvijek volim svoj Downov sindrom’: Školski tim obilazi područje
21. ožujka je Međunarodni dan svjesnosti o Down sindromu (DS). Ujedinjeni narodi taj dan obilježavaju od 2012. godine.
Ovogodišnja tema je “Ending Stereotypes”, čiji je cilj suprotstaviti se postojećim idejama o osobama s Downovim sindromom, što mogu biti ili što mogu učiniti.
U trenutku kad sam saznala da moje dijete ima Downov sindrom
‘Iako mi je ponekad teško, ipak volim svoj Downov sindrom’: Školski tim obilazi regiju.
Prva osoba s Downovim sindromom koja je završila Ironman triatlon.
Što je Downov sindrom?
Downov sindrom znači da se osoba rađa s kromosomom viška.
Ovo genetsko stanje često utječe na sposobnost učenja i fizičke karakteristike osobe. To nije bolest, bolest ili stanje koje osoba može dobiti.
Downov sindrom javlja se prirodno i nema poznat uzrok.
Ljudi rođeni s ovim poremećajem često slučajno dobiju dodatni kromosom zbog promjena u spermi ili jajnim stanicama prije rođenja.
Prema Ujedinjenim narodima, nalazi se diljem planeta i stoga ima različite učinke na stilove učenja, fizičke karakteristike i zdravlje.
Jedna od 800 beba rođena je s tim stanjem, prema organizatorima Svjetskog dana sindroma Down.
Postoje tri tipa: trisomija 21 (ovo je najčešći tip – postoje tri kopije kromosoma 21), translokacija i mozaicizam.
Sindrom je dobio ime po dr. Johnu Langdonu Downu, koji ga je prvi klasificirao.
Pet znakova Downovog sindroma
Djeca s ravnim licima, kratkim vratom i niskom visinom – znakovi Downovog sindroma
Fizički znakovi uključuju:
Ravno lice, posebno most nosa;
Oči u obliku badema iskošene prema gore;
Vrat kratak;
Na dlanu je linija;
Djeca i odrasli su niži.
Može li se Downov sindrom liječiti?
Kvaliteta života osoba s Downovim sindromom može se poboljšati redovitim pregledima. Ne postoji lijek za ovaj sindrom. Pomoć se može pružiti na temelju fizičkih i intelektualnih potreba, snaga i ograničenja svakog pojedinca.
Ujedinjeni narodi kažu da su odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, programi rane intervencije i inkluzivno obrazovanje, kao i odgovarajuće istraživanje, ključni za osobni rast i razvoj.
Dodali su kako se kvaliteta života osoba s Downovim sindromom može poboljšati rješavanjem njihovih zdravstvenih potreba.
Stručnjaci objašnjavaju da to može uključivati redovite preglede s medicinskim stručnjacima za praćenje mentalnog i fizičkog stanja i pružanje pravovremenih intervencija kao što su fizikalna terapija, radna terapija, logoped, savjetovanje ili posebna edukacija.
Time se potiče njihovo sudjelovanje u društvu i ostvarenje njihovih osobnih potencijala.
Mnogi ljudi s Downovim sindromom završe školu i rade
Mnogi od njih su dobro, idu u redovne škole, rade, a neki se udaju i žive samostalno.
Neki su uspjeli dobiti istaknute poslove, poput Španjolke Mar Galseran, izabrane zastupnice u parlamentu Valencijske regije na istoku zemlje.
Vjeruje se da je ona prva osoba s tom bolešću koja je ušla u europski regionalni ili nacionalni parlament. A tu je i Eli Goldstein koja je ušla u povijest kao prva manekenka s Downovim sindromom koja je krasila naslovnicu Voguea, unatoč tvrdnjama liječnika. Budući da je imao sindrom, ona nikada neće moći hodati ni govoriti.
Heidi Krauter, britanska aktivistica za osobe s invaliditetom s Downovim sindromom, osporava zakon koji bi dopuštao pobačaj fetusa s Downovim sindromom prije rođenja.
Uspjela je iznijeti svoj slučaj na Europski sud za ljudska prava. Tvrdi da su postojeća pravila diskriminirajuća.
