Profesor dr Petar Otašević, kardiolog Instituta „Dedinje“, rekao je za La Štampu da je ovaj dodatni pregled na dispneju posebno važan za starije osobe i pacijente sa dijabetesom.
– Većina ljudi sa srčanim oboljenjima doživljava bol u grudima ili anginu tokom vježbanja. Nema sumnje, dakle, da je zdravlje srca ugroženo. Međutim, nije neuobičajeno kod starijih pacijenata i onih s dijabetesom da umjesto bolova dožive dispneju, što je simptom kardiovaskularnih bolesti.
Osim srčanih problema, umor, slabost i osjećaj da ne dišete dovoljno duboko mogu ukazivati na druga patološka stanja.
– Anemija i smanjena funkcija štitne žlijezde također mogu uzrokovati simptome slične prehladi. Za ove pacijente potreban je multidisciplinarni pristup pri pregledu, a prvo ih treba pregledati kardiolog – rekao je dr Otašević za “Novosti”.
Da li je u pitanju stezanje u grudima i stezanje uzrokovano respiratornom infekcijom, ili je riječ o ozbiljnijoj bolesti, može se suditi na osnovu drugih simptoma.
Profesor Otasevič je rekao da ako je otežano disanje praćeno kihanjem, kašljem, bolovima u mišićima i povišenom tjelesnom temperaturom, onda je očito da je riječ o prehladi i ne treba raditi nikakve dodatne testove osim fizičkog pregleda.
Kada problemi s disanjem i umorom traju duže vrijeme, čak i nakon prehlade, svakako trebate posjetiti kardiologa.
– Određene vrste virusa mogu izazvati upalu miokarda, čime oštećuju srce – kaže sagovornik. – Stoga, ako se i dalje osećate loše nedeljama ili mesecima nakon prehlade, trebalo bi da utvrdite da li imate problema sa plućima ili srcem.
Teška srčana bolest se obično otkriva nakon simptoma otežanog disanja i nemogućnosti izdržavanja napora.
– Kod ovih pacijenata prvo radimo ultrazvuk srca i koronarografiju kako bismo utvrdili uzrok dispneje i loše podnošljivosti napora – kaže profesor Otasevič. – Ako je problem zatajenje srca, onda počinjemo davati lijekove i pratimo njihovo djelovanje. Ako je problem sužavanje krvnih žila ili neispravan rad srčanih zalistaka, tada se uz lijekove može preporučiti operacija. nema kašnjenja
Profesor Petar Otašević je rekao da ako pacijent zna da ima srčanu bolest i da otežano diše, oteče noge i dobija na težini, to su znaci ozbiljnog pogoršanja stanja. Takvi pacijenti bi trebali što prije posjetiti kardiologa.
