Istraživanje o uticaju svjetla na mentalno zdravlje, koje je obuhvatilo populaciju od 87.000 ispitanika, pruža značajne uvide u kompleksnu interakciju između osvjetljenja i psihijatrijskih poremećaja. Ovo znanstveno istraživanje, vođeno od strane profesora Šona Kejna s Fakulteta psiholoških nauka i Turner instituta za mozak i mentalno zdravlje u Melburnu, otkriva duboke povezanosti između izlaganja svjetlu tijekom dana i noći i pojavom psihičkih poremećaja.
Zaključci studije ukazuju na ozbiljne implikacije za mentalno zdravlje. Osobe koje su bile izložene intenzivnom svjetlu noću izložene su povećanom riziku od različitih psihijatrijskih poremećaja, uključujući anksioznost, bipolarni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj. Učestalost ovih poremećaja povećana je za čak 30% kod osoba koje su provodile noći pod jakim svjetlom.
Suprotno tome, izlaganje svjetlu tokom dana pokazalo se korisnim u smanjenju rizika od depresije, pri čemu su osobe izložene dnevnom svjetlu smanjile rizik za 20%. Slični obrasci rezultata primijećeni su i kod drugih ozbiljnih mentalnih zdravstvenih problema, kao što su samopovređivanje, psihoza, bipolarni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj.
Ovo istraživanje otvara put za razumijevanje veza između bioloških ritmova i mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na ulogu svjetla u regulaciji tih ritmova. Naša moderna, industrializirana društva mijenjaju naše prirodne cirkadijalne ritmove, s obzirom na to da veći dio vremena provodimo u zatvorenim prostorima pod umjetnim svjetlom, koje se često ne podudara s prirodnim dnevnim i noćnim ciklusima. Ovo izlaganje umjetnom svjetlu tijekom noći i nedostatak izlaganja prirodnom svjetlu tijekom dana narušava naše biološke ritmove, što može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Stoga, zaključci ovog istraživanja sugeriraju da bi jednostavni koraci kao što su izbjegavanje prekomjerne svjetlosti noću i povećano izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu mogli biti neuobičajeno efikasan nefarmakološki pristup smanjenju rizika od ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem. Razumijevanje bioloških i psiholoških mehanizama koji stoje iza ovih promjena pruža priliku za poboljšanje kvalitete života i prevenciju psihičkih poremećaja u modernom društvu.
