Opća populacija se navikla na korištenje ugljena i drva zbog njihove pristupačnosti i praktičnosti.
Ovi tradicionalni izvori goriva osiguravaju i hlađenje tijekom ljetnih mjeseci i grijanje tijekom zime, uz održavanje niske stope potrošnje. Kao rezultat toga, došlo je do značajnog porasta broja pojedinaca koji su se odlučili za ove opcije.
Opća se populacija navikla na korištenje ugljena i drva kao svojih primarnih izvora energije, budući da su to najekonomičnije dostupne opcije. Ovi resursi osiguravaju i hlađenje tijekom ljetnih mjeseci i grijanje tijekom zime, a sve uz održavanje niske razine potrošnje. Kao rezultat toga, došlo je do značajnog porasta širokog usvajanja ovih izvora energije.
–
Regija svjedoči sve većoj popularnosti korištenja dizalica topline za potrebe grijanja.
Prelazak na alternativne metode grijanja, poput dizalica topline, postaje sve popularniji jer ljudi shvaćaju isplativost ovog sustava. Dok tradicionalne mogućnosti grijanja poput plina, drva, ugljena ili peleta i dalje prevladavaju u našoj zemlji, dizalice topline nude prednost hlađenja ljeti i grijanja zimi.
U nedavnom intervjuu, Marko Radojković, jedan od suvlasnika srbijanske tvrtke za ugradnju toplinskih pumpi Aegea, dao je uvid u investiciju potrebnu za sustav toplinske pumpe, očekivane uštede i identificirao ekonomski najučinkovitiju opciju dizalice topline.
Prema riječima Radojkovića, omjer primljene i uložene energije varira ovisno o temperaturnom režimu i vrsti grijača koji se koriste za distribuciju energije. To znači da pri korištenju radijatora, ventilokonvektora ili podnog grijanja, 1 kilovat energije može proizvesti od 4 do 6 kilovata toplinske energije. Primjerice, u kući od 200 četvornih metara s podnim grijanjem moguće je zagrijati cijelu kuću sa samo 4-5 kilovata energije. To pokazuje značajne uštede i prednosti koje nude dizalice topline.
Koja je cijena ugradnje toplinske pumpe?
Prema Markovim riječima, na cijenu dizalice topline utječu razni čimbenici. Osim same dizalice topline, potreban je i međuspremnik. Dodatno, dizalica topline može osigurati toplu vodu za potrebe kućanstva, kao i grijati cijelu zgradu. Cijena ugradnje dizalice topline za prosječno kućanstvo kreće se od 500 do 5000 eura, ovisno o vrsti dizalice topline i veličini zgrade. Lokacija zgrade također igra ulogu, jer se instalacije u središtu grada razlikuju od onih u područjima bez pristupa vodi. U takvim slučajevima koristi se energija zraka, dok dizalice topline zemlja-voda crpe energiju izravno iz zemlje putem sondi.
Instaliran u prostranoj teretani od 500 četvornih metara u vlasništvu Vladimira Iličanina, ovaj je sustav implementiran.
Prema riječima Iličina, pumpu je prije pet godina ugradio on, a koštala je 13.000 eura. Prije ugradnje mjesečni računi su mu se kretali od 120.000 do 180.000 dinara, ovisno o sezoni. No, nakon ugradnje toplinske pumpe njegovi računi nikad nisu prelazili 55.000 dinara, bez obzira na godišnje doba. To ukazuje da je uspio nadoknaditi trošak pumpe za samo godinu i pol. Ilicin je naglasio da nema skrivenih trosskova u vezi sa pumpom, osim zamene ventila, koja je iznosila samo 1.500 dinara.
Prema riječima Marka Radojkovića, dizalica topline voda-voda ističe se kao najunosnija opcija kada se gledaju investicije i povrati. To je zbog dosljednog i nepromjenjivog protoka toplinske energije koja dolazi iz izvora vode. Bez obzira na godišnje doba, podzemna voda održava stabilnu temperaturu od 14-15 stupnjeva, što je čini pouzdanim i isplativim izborom.
Među ekonomski najučinkovitijim sustavima, dizalica topline zemlja-voda ističe se kao druga najisplativija opcija.
Prema Markovim riječima, proces uključuje kopanje rupa u zemlji i umetanje crijeva koja sadrže glikol. Ova metoda proizvodnje energije je jedinstvena jer voda koja teče kroz cijevi u zemlji sprječava isušivanje glikola. Za razliku od vode, glikol ostaje u zatvorenom krugu, što ga čini vrlo otpornim. Međutim, Marko napominje da iako je ovaj sustav nevjerojatno izdržljiv, možda nije financijski najunosnija opcija.
Koristeći okolni zrak kao održivi izvor energije, dizalice topline zrak-voda optimalan su izbor za potrebe grijanja. Njihova instalacija je jednostavna i ne zahtijevaju previše prostora. Za razliku od pumpi voda-voda ili zemlja-voda, dizalice topline zrak-voda eliminiraju potrebu za podzemnim cjevovodima i instalacijama. Stvaranje sustava zrak-voda pokazalo se isplativim i praktičnim. Međutim, primijećeno je da regije s povišenom vlagom zraka tijekom zimskih mjeseci mogu naići na operativne izazove.
U situacijama kada temperature padnu ispod točke smrzavanja, a vlažnost zraka dosegne visoke razine (70-80 posto), vanjski izmjenjivač topline može nakupiti led, uzrokujući potencijalnu blokadu sustava i ometajući njegovu kontinuiranu funkcionalnost.
