Otkrijte ultimativni vodič za skidanje kilograma nakon što navršite 50 godina.
Pridržavajući se tri osnovna načela, možemo osigurati dosljedno dotjeranu tjelesnu građu. Osim toga, naučite kojih se specifičnih namirnica treba kloniti kako biste postigli optimalne rezultate.
Žena s praktičnim načinom razmišljanja na gore navedeni datum i vrijeme.
Otkrijte tajne skidanja kilograma nakon 50. godine uz ove tri bitne smjernice koje jamče vitku liniju. Osim toga, naučite koje se hrane trebate kloniti kako biste postigli svoje ciljeve mršavljenja.
Pitanje mršavljenja nakon pedesete muči mnoge žene zbog sporosti tog procesa, ali postoji nada za olakšanje.
Tijekom vremena naš fizički oblik prolazi kroz transformacije i napreduje kroz različite faze. Dobro je utvrđena činjenica da kako starimo, naš metabolizam usporava, što rezultira duljim i napornijim putovanjem mršavljenja. Nakon što navršimo pedeset godina, dolazi do značajnog smanjenja mišićne mase, što je dodatno pojačano mnoštvom čimbenika povezanih sa starenjem koji utječu na naše tijelo.
U 60-ima dolazi do hormonalnih promjena, a to je iskustvo osobito poznato ženama kada uđu u menopauzu koja za sobom povlači niz procesa. Nutricionistica Blanka Karasija ponudila je nekoliko smjernica za pomoć osobama starijim od pedeset godina u upravljanju debljanjem.
Nutricionistica preporuča potpuno odustajanje od slatkih poslastica u korist većeg unosa povrća. Jedan od početnih prijedloga je povećanje konzumacije vode, jer ne samo da pomaže u mršavljenju, već i smanjuje vjerojatnost razvoja dijabetesa tipa 2. Dodatno, nutricionistica savjetuje minimaliziranje ili potpuno izbacivanje prerađene hrane iz prehrane, s posebnim naglaskom na čips, peciva i sladoled.
Prema riječima nutricionista, većina tih proizvoda ima nedostatak kvalitetnih sastojaka i esencijalnih nutrijenata. Ove namirnice pune su rafiniranih ugljikohidrata, umjetnih boja i prekomjernog šećera, što može rezultirati debljanjem i neadekvatnom ravnotežom hranjivih tvari u tijelu. Nutricionistica je istaknula važnost unosa proteina, ističući kako oni ne potječu isključivo iz životinjskog podrijetla. Blanka je preporučila da se u prehranu uvrste leća, grah, gljive i kruh od cjelovitih žitarica.
Njezin zaključak je da uključivanje proizvoda od cjelovitog brašna u vašu prehranu može ponuditi izvor složenih ugljikohidrata i vlakana, što će zauzvrat pridonijeti dugotrajnijem osjećaju sitosti.
Prema riječima dijetetičarke Jovane Srejić Ferluga, mahunarke poput graha, graška, leće i soje, kao i sjemenke i orašasti plodovi, izvrsni su biljni izvori proteina. Međutim, ključno je napomenuti da ove namirnice same ne osiguravaju sve esencijalne aminokiseline, zbog čega je potrebno kombinirati različite namirnice. Ferluga je na portalu Lepa i sretna podijelila vrijedna saznanja o tome koje su kombinacije korisne za kvalitetnu prehranu.
Neki primjeri hranjivih kombinacija hrane uključuju žitarice i mahunarke, poput crnog graha s rižom, orašastih plodova s graškom, leće s bademima i kruha od pirovog brašna s maslacem od kikirikija.
