Danjašnji tekst je fokusiran ponovo na slatka jela, a riječ je ni manje ni više nego o svima dobro poznatom tradicionalnom jelu, baklavama. Baklave su tradicionalna poslastica koja se najčešće priprema u zemljama Balkana, Bliskog Istoka i Sredozemlja, i neosporno su omiljeno slatko jelo mnogima. Ukusna poslastica posjeduje obilje bogatog okusa, slojevitu strukturu i “zaljeva” se slatkim sirupom, poznatim još kao agda.

Baklava je poznati desert i tradicionalni kolač koji se nalazi u brojnim zemljama, uključujući Bosnu,Srbiju,  Grčku, Tursku, Iran i razne arapske zemlje poput Maroka.

Ova poslastica postoji u nekoliko varijanti; na primjer, u sjevernim, hladnijim krajevima, baklava se obično pravi s orasima, dok su bademi i pistacije zastupljeniji u južnim i istočnim krajevima. Iako je točno podrijetlo baklave i dalje neizvjesno – s obzirom na to da su se slična tanka peciva natopljena šećernim sirupom ili zaslađenim mlijekom povijesno pojavila u Perziji i Mongoliji – široko je prihvaćeno da je desert dobio svoj sadašnji oblik u Turskoj u doba Osmanskog Carstva.

U Bosni i Hercegovini, ali i pojedinim krajevima Hrvatske, baklava se smatra omiljenom i neizostavnom slasticom, a mnogi tvrde da je to autentični recept za naše prostore.

Sastojci:

  • 1 kilogram pripremljenih kora za savijače,
  • 900 grama mljevenih oraha,
  • 100 grama krupno sjeckanih oraha,
  • 150 grama šećera,
  • 250 grama putera
  • i 100 mililitara ulja.

Za preljev:

  • jedan kilogram šećera
  • voda
  • limun
  • (po želji pistacije)

Priprema:

Za pripremu preljeva pomiješajte šećer s vodom, pazite da razina vode bude otprilike dva prsta iznad šećera. Kuhajte smjesu na jakoj vatri oko 20 minuta; međutim, može zahtijevati manje vremena, jer obloga ne bi trebala postići preveliku debljinu. Željena konzistencija trebala bi biti između sirupa i vode. Kad je kuhano, u preljev umiješajte narezani limun. Ostavite smjesu da odstoji, jer je bitno da se preljev dobro ohladi prije prelijevanja preko baklave.

Isecite kore na veličinu pleha predviđenog za pečenje baklave. Lagano otopite maslac na laganoj vatri pazeći da ne promijeni boju i pomiješajte ga s uljem. Počnite tako da u tepsiju složite tri kore koje ste premazali toplom mješavinom maslaca i ulja. Nakon toga sve nasjeckane orahe ravnomjerno rasporediti na ove prve tri kore. Zatim odozgo stavite dvije dodatne kore, premažite smjesom maslaca i ulja (ovo se može namazati preko svake pojedine kore) pa pospite kombinacijom mljevenih oraha i 150 grama šećera. Nastavite ovaj postupak dok ne potrošite sve kore.

Za kraj, na baklavu nanijeti tri sloja kore, pri čemu svaki sloj, osim zadnjeg, premazati puterom. Baklavu prije rezanja stisnite dlanovima da dobijete ravnu površinu. Nakon toga baklavu izrezati u obliku romba. Predmet stavite u pećnicu, prvo zagrijte na 190 stupnjeva i držite desetak minuta dok ne dobijete svijetlosmeđu nijansu. Nakon toga smanjite temperaturu na 150 stupnjeva i pecite još 45 minuta. Ako postoji zabrinutost u vezi s pretjeranim pečenjem, prekrijte aluminijskom folijom i nastavite s procesom pečenja.

Kako biste utvrdili je li baklava dobro pečena, vilicom razdvojite slojeve i provjerite je li dno pečeno. Kada procijenite, hladan dresing prelijte preko vruće baklave i pritisnite tepsijom ili tacnom da se kore stisnu. Preporučljivo je ne vršiti pritisak dulje od deset minuta.

Za najbolji okus, baklavu je najbolje ostaviti da odstoji dan ili dva na hladnom mjestu.

Preporučujemo