Tikvice okusom nadmašuju meso, a drugima je teško povjerovati da ih mogu pripremiti tako lako i ukusno
Potrebne su sljedeće komponente:
Za pripremu ovog jela prikupite sljedeće sastojke:
četiri tikvice, pet jaja, jednu glavicu luka, 70 grama parmezana, tri češnja češnjaka, 80 grama brašna, 50 grama krušnih mrvica i svježi bosiljak.
Pepper
Okus i svježeg i smrznutog peršina može se poboljšati dodavanjem crnog papra u mješavinu.
Salt
Koji je optimalan način pripreme tikvica? Prvo naribajte tikvicu, a zatim naribane dijelove stavite u cjedilo. Nanesite malo soli preko tikvica i ostavite ih da odstoje 10 minuta. Na kraju, dobro ocijedite tikvice kako biste uklonili višak vlage.
Započnite pažljivim rezanjem luka, bosiljka i peršina, pazeći da su svi sastojci dobro pripremljeni. Da biste dovršili proces pripreme, dodajte dodatni češanj češnjaka.
U prostranoj zdjeli pomiješajte naribane tikvice, nasjeckani luk, češnjak, bosiljak i peršin. U posebnoj zdjeli pomiješajte brašno, krušne mrvice i parmezan. U smjesu umiješajte papriku, crni papar i sol.
Započnite mućenjem jaja u zdjeli dok se potpuno ne izmiješaju. Zatim umiješajte tučena jaja u smjesu od tikvica, osiguravajući temeljitu kombinaciju. Na kraju od dobivene smjese oblikujte pljeskavice željene veličine.
Započnite pripremu hamburgera zagrijavanjem suncokretovog ulja u tavi na srednjoj temperaturi. Pecite pljeskavice u pojedinačnim serijama dok ne poprime ugodnu zlatnosmeđu boju s obje strane, što je proces koji obično zahtijeva otprilike 3-4 minute po strani. Nakon što su temeljito pečene, stavite pljeskavice na tanjur obložen papirnatim ručnicima da upiju višak ulja. Kako biste poboljšali konačnu prezentaciju, dodajte ukras od peršina i uživajte u ukusnim toplim hamburgerima.
Lisičarka – gljiva nemjerljivog terapeutskog značaja.
Možda će biti iznenađujuće saznati da se među biljkama i gljivama lisičarka (Cantharellus cibarius) ističe kao jedina vrsta otporna na sve parazite i mikrobe. Osim toga, naprstac je jedinstvena vrsta poznata po svojoj otpornosti na raspadanje. Lisičarke su posebno bez crva, bakterija i virusa.
KINOMANOZA – Kemijski spoj kinomanoza koji se nalazi u mesu naprstaca učinkovit je protiv svih vrsta crijevnih parazita, uključujući trakavice, crve, amebe i štetne bakterije, eliminirajući ih u svakoj fazi njihovog životnog ciklusa, od jaja do odraslih jedinki. Naprstak ne samo da otapa ove parazite, već osigurava i njihovo potpuno uništenje.
ERGOSTEROL I TRAMETOLINSKA KISELINA, dobiveni iz naprstaca, pokazuju sposobnost eliminacije različitih sojeva virusa. Njihova učinkovitost je posebno izražena protiv svih oblika hepatitisa. Dodatno, ovi spojevi olakšavaju detoksikaciju jetre, uklanjanjem toksina i zaostalih lijekova. Nadalje, naprstak se pokazao blagotvornim kod trovanja gljivama.
BETA KAROTEN – Gljive lisičarke imaju tri puta veći sadržaj beta karotena od onog u mrkvi. Ovaj karotenoid, poznat kao provitamin A, služi kao moćan antioksidans, štiti cijelo tijelo od slobodnih radikala, a posebno pogoduje očima i koži. Ima vitalnu ulogu u zaštiti kože i sluznice. Beta karoten dobiven iz lisičarke pomaže u prevenciji upale očiju, poboljšava vid i ublažava suhoću kože i očne sluznice. Njegova konzumacija posebno se savjetuje tijekom ljetnih mjeseci jer pruža zaštitu od UV zračenja. Dodatno, beta karoten doprinosi zdravlju krvožilnog sustava inhibicijom oksidacije lipoproteina niske gustoće (LDL), čime se smanjuje rizik od ateroskleroze. Također potiče sintezu proteina konneksina, koji pospješuje staničnu razmjenu malih molekula bitnih za regeneraciju stanica. Nadalje, beta karoten pomaže u regeneraciji sluznice usne šupljine, pružajući zaštitu od afti i podržava zdravlje stanica vrata maternice. Važno je napomenuti da naprstac poboljšava vid i pomaže u prevenciji noćnog sljepila.
VITAMIN D – “VITAMIN SUNCA” – Sinteza vitamina D u našim tijelima odvija se uz pomoć sunčeve svjetlosti (posebno ultraljubičastih zraka) i ulja prisutnih u koži. Kada koža potamni, sposobnost proizvodnje vitamina D kroz kožu prestaje. Dodatno, sredstva za zaštitu od sunca s visokim faktorom zaštite od sunca smanjuju sintezu vitamina D. Istraživanje koje su proveli medicinski stručnjaci s Medicinskog fakulteta Albert Einstein pokazuje da kortikosteroidi značajno ometaju apsorpciju vitamina D, što je trend koji je također primijećen kod lijekova za snižavanje kolesterola poznatih kao statini. S obzirom na utjecaj atmosferskog onečišćenja, ne iznenađuje da nedavna istraživanja otkrivaju alarmantnih 63% osoba u dobi od 20 do 60 godina s nedostatkom vitamina D (mjereno u proljeće). Jesmo li doista svjesni značaja vitamina D? Ovaj vitamin igra vitalnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i zuba, upravljanju metaboličkim sindromom (pretilost) i liječenju oba tipa dijabetesa (inzulinska rezistencija). Također je povezan s autoimunim poremećajima (kao što je reumatoidni artritis), osteoartritisom, osteoporozom, bolovima u kostima i mišićima, kao i raznim vrstama raka, uključujući rak debelog crijeva, kostiju, prostate i jajnika. S obzirom na to da naša tijela dobivaju samo oko 40% svog vitamina D kroz sintezu kože, postaje neophodno nabaviti ovu hranjivu tvar putem prehrambenih izvora ili dodataka prehrani. Gljive lisičarke obiluju vitaminom D i predstavljaju učinkovit prirodni lijek u borbi protiv nedostatka vitamina D..
