S obzirom na to da se istrebljenje pacova vrši dva puta godišnje i nedavnog povećanja broja pacova, svi građani to mogu prijaviti nadležnim organima. Reč je o Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, organizatoru sistematske kontrole štetočina, rekao je Aleksić.
Pacovi su nepoželjni u gusto naseljenim sredinama jer mogu širiti niz različitih zaraznih bolesti.
– Pacovi su poznati kao prenosioci bolesti i vjeruje se da se pacovima na ljude i životinje može prenijeti oko 80 različitih zaraznih bolesti. Ove bolesti uključuju virusne, bakterijske i gljivične bolesti kao što su kuga, leptospiroza, tuberkuloza itd. Zbog toga su nepoželjni u urbanim sredinama i sa njima se moramo boriti na svaki način – kaže Aleksić.
Aleksić je napomenuo da glodari vole da jedu ostatke hrane, pa kada se kante ne isprazne na vreme, to može da izazove veliki problem za grad.
– Drugo, u centru grada ignorišete prostore koji su praktično neodržavani. To su mjesta gdje se pacovi skrivaju dok traže mjesto za osnivanje kolonije. Sve ove lokacije moraju biti uređene i čiste, jer kada se uspostave sanitarni uslovi, glodari neće biti prisutni. Važna je mehanička zaštita, a važno je da se objekti zaštite kako pacovi i glodari ne bi mogli da uđu u magacine i druge prostorije – istakao je Aleksić za “Prvu TV”.
– Razlog zašto pacovi dolaze u gradske centre je da traže hranu. Činjenica da su se oni u posljednje vrijeme umnožili sugerira da bi programi kontrole štetočina trebali biti intenzivniji. Zanima ih hrana, pa ih možemo vidjeti kad god ima hrane. Beograd nije izuzetak, u njemu žive stotine hiljada pacova. Opasni su jer mogu biti prenosioci zaraznih bolesti, istakao je dr Duško Čerković iz La Stampe.
