Za one koji uživaju u prekrasnoj teksturi prhkog tijesta, ovaj kolačić predstavlja fantastičan izbor zbog svoje brze pripreme i nevjerojatno sličnog okusa.
Sastojci
Količina mlijeka je 500 mililitara, što je isto kao da mjerite gustoću 5 žlica. Za pripremu ovog recepta savjetuje se upotrijebiti pet žlica šećera. Nadalje, potrebna je i jedna vrećica vanilin šećera.
Za ovaj recept bitno je imati točno 150 grama maslaca. U kombinaciji sa umirujućom šalicom čaja, nježan i divan okus čajnog keksa donosi istinski ugodan doživljaj.
Započnite namakanjem 100 grama kokosa u maloj količini mlijeka. Pripremite se za izuzetan užitak. Pomiješajte otprilike 200 ml mlijeka, kondenzirano mlijeko, šećer i vanilin šećer da napravite bazu. Preostalo mlijeko zagrijte na ploči štednjaka dok ne zavrije. Umiješajte pripremljenu smjesu i kuhajte dok ne postane kremasti puding. Nakon što se smjesa ohladi, dodajte maslac. Kolutiće uronite u mlijeko i malom žličicom obilato rasporedite sloj kreme na jedan kolutić. Na vrh pažljivo stavite drugu roladu i nastavite premazivati kokosom
BONUS
Iščekivanje odlaska u mirovinu primjetno je kod značajnog broja radnika u Srbiji, otkrivaju stručnjaci za Mondo. Postavlja se pitanje kada je savršen trenutak za mirovinu, a ovi stručnjaci imaju odgovor.
Među zaposlenicima u Srbiji stalna je tema dobne granice za odlazak u mirovinu, a mišljenja su različita o tome je li primjereno da muškarci idu u mirovinu sa 65 godina, a žene sa 63 godine i osam mjeseci.
U nedavnom intervjuu, stručnjaci su podijelili svoja različita mišljenja o ovom pitanju. Prethodne ankete otkrile su niz odgovora u vezi s optimalnom dobi za umirovljenje, naglašavajući zamršenost teme.
Saša Đogović, ekonomist i urednik publikacije Strate, istaknuo je produljenje očekivanog životnog vijeka pojedinaca zbog čega je potrebna reevaluacija mirovinskog sustava kroz usklađivanje dobi za odlazak u mirovinu. Đogović je naglasio da su europske države, poput Francuske, već provele ovu mjeru, podižući dobnu granicu sa 62 na 64 godine, što je izazvalo nezadovoljstvo. Nadalje je istaknuo da je napredak medicinske tehnologije pridonio duljem životnom vijeku, naglašavajući važnost prilagodbe ekonomskog sustava kako bi se osigurala njegova održivost i omogućilo drugima da imaju koristi od mirovinskog sustava.
U naš razgovor uključila se i Aleksandra Janković, psihologinja koja je u međuvremenu u mirovini. Prema Aleksandrinim riječima, izbor za odlazak u mirovinu vrlo je osoban. Pojasnila je razloge koji stoje iza ove individualne odluke, navodeći: “Postoje pojedinci koji su radoholičari i nemaju želju otići u mirovinu. Unatoč određenoj dobi čvrsto vjeruju da su još uvijek sposobni za rad. Umirovljenje za njih simbolizira konačan zaključak, a opiru mu se jer nije u skladu s njihovim stilom života.
Ima pojedinaca koji su spremni prijeći u mirovinu. Postoje brojni načini za postizanje ovog cilja. Međutim, za njih je ključno shvatiti da će njihov prihod biti smanjen u odnosu na one koji su ispunili sve uvjete za umirovljenje. Nedovoljna financijska sredstva mogu dovesti do negativnog emocionalnog blagostanja. Autor zaključuje da je za većinu pojedinaca idealna dob za odlazak u mirovinu 65 godina..
