Kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti u mojoj zemlji i mnogim zemljama širom svijeta
Krvne pretrage vrlo su važne za nas kao dio pregleda srčanih bolesti, posebno u hitnim slučajevima kada možemo identificirati neke bolesti koje nam mogu ugroziti život.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, odnoseći više života nego svi oblici zloćudnih bolesti zajedno. Jedan od glavnih čimbenika rizika za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest je povišena razina lipoproteinskog kolesterola niske gustoće, poznatog kao “loš” kolesterol, i trajanje izloženosti ovom čimbeniku. U Srbiji od bolesti srca i krvnih sudova dnevno umre više od 140 ljudi. Gostujući na RTS-u, kardiolog profesor Arsen Ristić objašnjava važnost prevencije, što pokazuju krvne slike i koliko loš kolesterol šteti srcu.
Doktor me jahao i molio da ne umrem, a supruga slušala elektrošokove na telefonu: Ispovijest velikana srpskog sporta!
“Krvna analiza nam je vrlo važna kao dio kardiološkog pregleda, posebno u hitnim situacijama kada možemo prepoznati neke bolesti koje nam mogu ugroziti život. Vrlo važna krvna analiza također može pokazati bolove u prsima, otežano disanje, gubitak disanja i Isto vrijedi i za plućnu emboliju, jedan od najčešćih uzroka smrti od kardiovaskularnih bolesti“, istaknuo je prof. Doktor Arsen Ristić je dodao da se analizom krvi mnogo toga može utvrditi.
Bol u prsima, bol
„Kardiovaskularne bolesti i dalje su na prvom mjestu po smrtnosti kod nas i u mnogim zemljama u svijetu. Prevencija kardiovaskularnih bolesti mora se provoditi intenzivnije, ali u nekim područjima je jednostavna i učinkovita.“ Profesor Ristić je rekao: „Samo identificirati osnovne čimbenika rizika je dovoljno. Važno je razumjeti odnos cilja prema referentnim vrijednostima analitičkih parametara.”
Istaknuo je da bi muškarci trebali ići na redovite preventivne preglede prije 40. godine, a žene prije 45. godine života. Dodatno, laboratorijske analize treba raditi jednom do dva puta godišnje, ovisno o zdravstvenim problemima i kroničnoj bolesti. Zatim je spomenuo postojanje lošeg kolesterola.
“Ravnoteža između dobrog i lošeg kolesterola nam vrlo jasno govori o kardiovaskularnim zdravstvenim rizicima. Što je loš kolesterol niži, to je manja vjerojatnost srčanog, moždanog udara ili drugih komplikacija. Nažalost, u našoj populaciji “Veliki udio mladih ljudi ima problema s visokim vrijednostima tjelesne težine i masnog tkiva, nedovoljnom prehranom i tjelesnom aktivnošću, stoga su preventivne mjere i pregledi važni”, zaključila je prof. dr. Paljevina Ristić.
