Proslava Srpske Nove godine u Beogradu je prošla u atmosferi koja, nažalost, bila je obilježena prisustvom tinejdžera u stanju alkoholisanosti, kako nam je saopćeno iz Hitne pomoći. Tokom noći, zabilježeno je ukupno 113 medicinskih intervencija, od čega je 26 bilo na javnim mjestima, uglavnom mladih maloljetnika u dobi od 13 do 15 godina koji su konzumirali alkohol. Posebno uznemirujući bio je slučaj pronađene maloljetne djevojčice na Kalemegdanu, koju je slučajni prolaznik primijetio i koja je nakon toga prevezena na Odeljenje za toksikologiju. Kako analizirati ovaj ozbiljni problem i gdje tražiti potrebna rješenja?
“Nažalost, ovo nije neočekivano. U praksi primjećujem da se različite vrste devijantnog ponašanja kod mladih javljaju znatno ranije nego prije samo deset godina. Mladi ljudi danas često žive u jednoroditeljskim obiteljima, proizlaze iz raznih bračnih ili izvanbračnih zajednica koje se često završavaju razvodom, ostavljajući djecu pod skrbništvom jednog roditelja. Ovo je važan faktor koji utječe na ponašanje djece”, komentirala je za žena.rs psihologinja Tatjana Daničić, dodajući i drugi faktor:
“Ponašanje djece često imitira modele koje su vidjeli na televiziji ili na društvenim mrežama, što značajno oblikuje njihove postupke. Ono što nedostaje jeste adekvatna roditeljska kontrola. Drustvo se transformiralo u pedocentričko društvo, u kojem se sve vrti oko djeteta. Djeca nemaju postavljene granice, nitko više ne može odrediti granice kao što je to bio slučaj ranije, a nove granice nisu uspostavljene.
“Ne znamo što je ispravno, a što nije u vezi s ponašanjem djece, što dovodi do situacija u kojima počinju konzumirati alkohol već u vrlo mladoj dobi. Osim toga, roditelji tih djece često su mladi ljudi koji također ovise o društvenim mrežama i informacijama koje tamo dobivaju.”
Pitanje unutarnje kontrole i odgovornosti
“U psihologiji postoji pojam unutarnje kontrole koja može biti prisutna ili izvana. Unutarnju kontrolu razvijamo ako su nam roditelji postavljali granice i jasno nam govorili što smijemo, a što ne. Kada takve poruke nedostaju tijekom najranijih godina, ostajemo bez ograničenja. Ne znamo što je prihvatljivo, a što nije. Zato je važno, na primjer, postavljanje video nadzora u gradovima, kako bi situacije mogle biti kontrolirane, a da sami nismo svjesni posljedica svog ponašanja. Također, pitanje osobne odgovornosti je ključno, iako maloljetnici ne snose punu odgovornost, ona se prenosi na njihove roditelje koji nisu naučili djecu razmišljati o posljedicama svojih postupaka”, dodaje psihologinja.
Djeca se često okreću alkoholu kao načinu suočavanja s određenim emocionalnim problemima koje nisu u mogućnosti verbalizirati ili podijeliti s odraslima. “Ponašanje djece odražava patološki odnos unutar obitelji, a dijete svojim postupcima često reflektira te probleme. Konzumacija alkohola u ranoj dobi signalizira da nešto nije u redu u obitelji. Djeca koja posežu za alkoholom postaju pacijenti identificirani kao nositelji tih problema te najslabija karika u lancu dinamike obiteljskih odnosa.
Alkoholizam uključuje dugotrajnu konzumaciju alkohola i druge patološke promjene, iako djeca nemaju dugotrajno iskustvo s takvim ponašanjem, ona iskazuju ponašanja koja nisu (društveno) prihvatljiva”, ističe naša sugovornica.
Posvetite se djeci
Stručnjakinja predlaže rješenje za ovaj značajan problem. “Nisam sigurna koliko se danas roditelji zaista posvećuju djeci. Često viđam roditelje s djecom po gradu – djeca dobiju mobilni telefon kako bi se zabavljala drugim sadržajima dok roditelji sjede pored njih i rade isto. Nužno je provoditi vrijeme s djecom na drugačiji, angažiran način, kako bismo dobili uvid u njihove misli, ponašanje i organizaciju vremena. To zahtijeva puno energije i nije lako, posebice danas kada roditelji suočavaju s brojnim drugim problemima, ali ključno je za rješavanje ovog problema”, zaključuje psihologinja.
