Prevalencija velikog kašlja među djecom u regiji je u porastu, a sada se pojavljuje i u Srbiji, izazivajući sve veću zabrinutost roditelja, koji traže liječničku konzultaciju kako broj slučajeva raste. Razgovarali smo s profesorom Vladimirom Petrovićem, epidemiologom i direktorom Instituta za javno zdravlje Vojvodine, o indikacijama i strategijama prevencije hripavca, poznatog i kao veliki kašalj.
Prema dostupnim informacijama, broj dokumentiranih slučajeva bolesti u ovom području kreće se između 78 i 80, s tjednim bilježenjem između jednog i dva potvrđena slučaja hripavca u Novom Sadu. Djeca starija školske dobi, od deset do četrnaest godina, najviše su pogođena. Cjepivo prije polaska u školu pomaže u pomaku dobne skupine podložne bolesti, no starija djeca i dalje su osjetljiva, s mogućim povećanjem rizika do 20 godina. Važno je napomenuti da postojeća cijepljenja i medicinska stanja ne pružaju dugotrajnu imunost na ovu bolest, s rokom zaštite od pet do sedam godina za cjepivo i pet do deset godina nakon preboljele bolesti.
Profesor Petrović naglašava da su simptomi hripavca često atipični kod starijih bolesnika, posebno onih iznad 18 godina. Dijagnoza može biti izazovna zbog produženog kašlja bez karakterističnog zvuka “magarećeg kašlja”. Ova bolest ranije poznata kao “stodnevni kašalj” kod odraslih može trajati tjednima i često se pogrešno dijagnosticira kao kronična opstruktivna plućna bolest ili pripisuje pušenju ili astmi.
Uz nedavni porast slučajeva, primarni cilj cijepljenja je zaštita najosjetljivijih skupina, posebno dojenčadi i djece mlađe od tri godine. Iako su smrtni slučajevi neuobičajeni, najčešće se javljaju kod dojenčadi, naglašavajući važnost cijepljenja trudnica tijekom trećeg tromjesečja kako bi majčina antitijela pružila zaštitu dojenčadi. Cjepivo, doktor Petrović ističe, treba uzeti u obzir kao ključnu preventivnu mjeru.S obzirom na sadašnju epidemiju, ističe se važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma i dijagnoze hripavca kako bi se poduzele odgovarajuće mjere prevencije i liječenja. Naročito je ključno uzimati u obzir atipične simptome kod odraslih kako bi se pravilno dijagnosticirala bolest i spriječila njezina daljnja širenja.
