Doktori kažu da se oni koji su zdravi osjećaju pospaniji, umorniji i tromi, nešto što ja nazivam sindromom proljetnog umora.
Svi u Srbiji se žale da su iscrpljeni: Dr Stefanović kaže da najviše grešimo kada je napolju toplo Foto: Printscreen/https://www.youtube.com/@novojutro3986
Visoke temperature u ovo doba godine imaju veći uticaj na zdravlje građana, što se odražava i na rad gradskih službi hitne medicinske pomoći. Dr Ivana Stefanović je rekla da je povećanje broja intervencija iznenadilo lekare, kako u dnevnim tako i u noćnim smenama. Broj poziva porastao je skoro 500 puta u odnosu na prosječan broj, ali se broj smanjivao kako se nastavlja lijepo vrijeme.
– Ovakvi vremenski uslovi utiču na sve. Oni koji su zdravi osjećaju se pospanije, umornije i letargičnije, što ja nazivam sindromom proljetnog umora jer su to zaista proljetne temperature, ali nije njihovo vrijeme. Ljekari ističu da je ovo normalna adaptacija na toplo vrijeme i ne bojte se.
Doktori ističu da mnogi ljudi griješe što piju više kafe umjesto tečnosti poput vode jer se osjećaju usporeno.
Ivana Stefanović smatra da bi trebalo da smanji kafu i da pije više vode
U proteklih pet dana najviše je oboljelih od kardiovaskularnih bolesti.
– Zovu zbog visokog krvnog pritiska jer im krvni sudovi više nisu tako elastični i ne mogu se brzo prilagoditi promjenama temperature. Noći su i dalje hladnije i sada mi se čini da se nekako smirilo, ali u svakom slučaju zovu zbog visokog pritiska – rekao je dr Stefanović, prenosi “Mondo”.
Stefanović ističe važnost redovnog uzimanja propisanih terapija i pridržavanja preporuka lekara kao ključnih koraka u očuvanju zdravlja srca. Osim toga, naglašava se i važnost umjerenosti u ishrani kako bi se smanjilo opterećenje srca.
——Ne želimo da prva manifestacija visokog krvnog pritiska bude moždano krvarenje ili infarkt miokarda u dobi od 30 godina, istakao je doktor.
-Istina je da u ovom trenutku sve postaje haotično. Imamo tri virusa gripa, vrhunac je februar, korona virus još uvijek postoji, respiratorni sincicijski virus, cvjetanje drveća također intervenira, što omogućava alergijama da izazovu teške napade astme. Samo ovaj put moramo da se prilagodimo. Ako već znate da ćete na nešto reagovati, budite nežni. Osobe s astmom trebale bi smanjiti unos ugljikohidrata jer oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida, koji može opteretiti dišne organe. Dakle, mnogo toga možemo sami da uradimo kako bismo olakšali – savetuju lekari.
– Takođe, danas mnogi ljudi nisu dovoljno obučeni, što je jedan od razloga zašto ima mnogo kolapsa na ulicama, jer se one zapravo tope. Naši organizmi su prilagodljivi. Um će se definitivno prilagoditi. Da li će biti lakše ili teže zavisi od naših postupaka. Dr Ivana Stefanović iz Opštinskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć zaključuje da nema pametnog saveta osim izbegavanja svih vrsta napora, jer sve to dodatno opterećuje srce.
