IZBJEGAVAJTE KONZUMIRANJE: Stogodišnja onkologinja otkriva dvije namirnice koje isključuje iz svoje prehrane
Doseći prekretnicu 100. rođendana, istovremeno odišući vitalnošću, držeći predavanja i prenoseći znanje, zaslužuje duboko poštovanje. Ovo poštovanje dodatno se pojačava kada pojedinac posjeduje pet desetljeća iskustva kao onkolog, što svaku izjavu čini neprocjenjivom.
Ovaj osjećaj precizno je artikulirala dr. Mariko S., inspirativna osoba koja je prenijela svoje neprocjenjive uvide na nedavnoj medicinskoj konferenciji, crpeći ne samo iz svojih objavljenih radova, već i iz lekcija koje je stjecala tijekom svog života.
Dr. Mariko je svojim staloženim, ali uvjerljivim tonom identificirala dvije specifične namirnice koje stalno izbjegava uključiti u svoje obroke. “Promatrajući brojne dijagnoze raka”, primijetila je, “kada me pojedinci pitaju što bih izbacila iz svoje prehrane radi preventivnih mjera, uvijek ističem ove dvije stavke.
Početna kategorija hrane od koje se suzdržava je prerađeno meso. Proizvodi poput kobasica, salama, hrenovki i šunke, unatoč njihovoj popularnosti među brojnim pojedincima, dr. Mariko smatra uobičajenim, ali prikrivenim protivnikom.
Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je prerađeno meso u prvu skupinu kancerogenih tvari, uz tvari poput dimljenja i azbesta. Ova klasifikacija ukazuje na to da su znanstveni dokazi potvrdili vezu između konzumacije ovih proizvoda i povećanog rizika od raka.
Što objašnjava ovaj fenomen? Odgovor leži u načinu na koji se obrađuje. Čin pušenja, uz ugradnju nitrita i konzervansa, doprinosi stvaranju opasnih spojeva poput nitrozamina. Takvi spojevi mogu oštetiti našu DNK, što rezultira mutacijama koje tijelo ponekad ne može ispraviti. Dr. Mariko artikulira svoju perspektivu jezgrovito, ali odlučno: “Ako je sklisko, ružičasto i može tjednima stajati na polici, jednostavno ga ne jedem.”
Znanstveni dokazi podupiru ove tvrdnje. Studija objavljena u British Medical Journalu otkrila je da konzumacija samo 50 grama prerađenog mesa dnevno – što je otprilike količina koja se nalazi u jednom sendviču sa šunkom – može povećati rizik od raka debelog crijeva za čak 18%. Ova statistika zahtijeva ozbiljno razmatranje svih nas.
Još jedna stavka koju ova stogodišnja onkologinja stalno izbjegava na svom tanjuru je rafinirani bijeli šećer. Ona pojašnjava: “Slatko nije neprijatelj; međutim, problem leži u količini i redovitosti kojom unosimo šećer u naše tijelo.”
Konzumacija bijelog šećera dovodi do naglog povećanja razine glukoze u krvi, što posljedično izaziva upalne procese. Upravo ta uporna upala potiče okruženje pogodno za nastanak malignih stanica.
Ta je veza potkrijepljena znanstvenim istraživanjima. Prema Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, prekomjeran unos šećera u prehrani može dovesti do povećanih razina inzulina i hormona IGF-1.
Nažalost, ti hormoni mogu potaknuti proliferaciju tumorskih stanica. Nadalje, šećer predstavlja još veći rizik jer “remeti” imunološki sustav. Umjesto da cilja i eliminira abnormalne stanice, imunološki sustav preusmjerava svoje napore da ublaži “navalu glukoze” koja je posljedica pretjeranog unosa šećera.
Koju alternativnu hranu konzumira dr. Mariko? Njegov pristup prehrani naglašava jednostavnost i uravnoteženost. Umjesto kobasica i hrenovki bira ribu, jaja i grah. Nadalje, on ide dalje od toga izbjegavajući ukiseljenu ili dimljenu ribu; sve namirnice u njegovoj prehrani moraju biti jednostavne, prirodne i lako probavljive za tijelo.
Umjesto bijelog šećera, preferira inherentnu slatkoću koja se nalazi u voću i bobicama. Povremeno, ona uključuje malu količinu meda ili paste od datulja, uvijek umjereno i pažljivo. Temelj njezine svakodnevne prehrane čine topla hrana, obilje povrća i zeleni čaj.
I dalje je itekako svjesna važnosti vitamina; u skladu s tim, ona uključuje dodatke prehrani koji sadrže vitamin C, vitamin D, cink i antioksidanse kako bi ojačala svoj imunološki sustav i ublažila učinke starenja.
Dr. Mariko S. prenosi direktnu poruku: zdravlje ne ovisi o skupim lijekovima ili zamršenim planovima prehrane. Počinje s izborima koje donosimo u vezi s dnevnim obrocima. – Došla sam do stote godine jer sam svaki dan svjesno odlučivala što ću osigurati svom tijelu – izjavila je tiho, ali s dovoljno odjeka da zaprepasti sve prisutne u dvorani.
Njezina ilustracija služi kao podsjetnik da zdravlje ne proizlazi iz mistične formule; nego se gradi kroz svaku odluku koju donesemo u vezi s našim obrocima. Izbacivanjem štetnih namirnica s tanjura i stavljanjem naglaska na hranu koja njeguje naše tijelo, poklanjamo si najznačajniji dar: dug život pun energije i vitalnosti.
Neka utjecaj ove izvanredne žene posluži kao podsjetnik da naše zdravlje proizlazi iz izbora koje donosimo za stolom – jednostavnih, ali duboko dojmljivih.
