Demencija je bolest koja se sve češće javlja kod starijih osoba. Zato je važno razmišljati o zdravlju mozga, razvijati svoj mozak, učiti, imati kvalitetan san i pažljivo birati što unosimo u svoje tijelo tijekom života.
Vladeta Jerotić, poznati srbolog, rekao je da učenje pjesama ili molitvi može biti od velike pomoći u očuvanju pamćenja. Zato se trudite svaki dan naučiti nešto novo, steći nova znanja, pročitati nešto vrijedno i tako trenirati svoj mozak.
Stručnjaci ističu da određeni izbor hrane također može aktivirati i hraniti moždane krugove, a jedna od osnovnih namirnica je bogata omega-3 masnim kiselinama.
Omega-3 masne kiseline su najbolji nutrijenti za mozak, a hrana bogata Omega-3 masnim kiselinama je masna riba. Istraživanja pokazuju da konzumacija masne ribe barem jednom tjedno može pozitivno utjecati na mozak i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
Među masnim ribama ističu se losos, skuša, tuna i haringa jer imaju najveći udio omega-3 masnih kiselina među prirodnim namirnicama. Osim što je dobra za mozak, hrana bogata omega-3 masnim kiselinama odlična je i za smanjenje rizika od srčanih bolesti, regulaciju razine triglicerida i smanjenje rizika od artritisa.
Evo nekoliko načina na koje omega-3 masne kiseline pomažu našem mozgu i živčanom sustavu:
- Oni štite zdravlje staničnih membrana
- Oni olakšavaju komunikaciju između neurona
- Pomaže u sintezi i funkcioniranju neurotransmitera
- Podržavaju protok krvi u mozgu
- Pomažu rast moždanog tkiva
- Podržavaju spoznaju, uključujući pamćenje
- Smanjuju rizik od tjeskobe i depresije
- Oni mogu smanjiti rizik od demencije
Za zdravlje mozga i cjelokupnog tijela, potrudite se jesti masnu ribu i povrće ili žitarice barem jednom tjedno.
BONUS:
Lijekovi: Opasna ovisnost Europe o Kini
Ulrike Holzgrabe rekla je da nisu bile potrebne atomske bombe da se izazove pustoš u Europi. Stručnjak za farmaceutsku proizvodnju rekao je da bi Kinezi također mogli zadati ozbiljan udarac Starom svijetu zaustavljanjem opskrbe antibioticima.
“Kina je već 1980-ih shvatila koliko je važno imati vlastite kapacitete za proizvodnju antibiotika”, rekla je Jasmina Kirchhoff iz Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u Kölnu, “Bilo je značajnih ulaganja u tvornice koje proizvode relativno jeftine proizvode, uglavnom za domaće tržište, zatim Kina izvozi ‘višak'”, dodao je Kirchhoff.
Kina također proizvodi velike količine kemijskih poluproizvoda, koji su vitalni za farmaceutsku industriju.
Osim Kine, Indija se također pozicionirala kao jedan od glavnih dobavljača farmaceutskih proizvoda. Tamo se uglavnom proizvode generički lijekovi, a to su lijekovi koji su identični ili ekvivalentni originalnim lijekovima. Ali Indija također ovisi o Kini jer mnoge indijske farmaceutske tvrtke također uvoze robu iz Kine.
Ovisnost o Aziji
Europski parlament prepoznao je ovaj problem prije nekoliko godina i stoga je na razini EU sastavio popis lijekova na koje se Europa ne bi trebala oslanjati u Aziji. Ulrike Holzgrabe, profesorica na Sveučilištu u Würzburgu, rekla je da bi sljedeći korak trebao biti pronaći odgovore na pitanje gdje se ti lijekovi i njihovi sastojci proizvode, odnosno otkriti kolika je zapravo ovisnost o Kini. .
Ovdje počinje problem. Kirchhoff je rekao da je jednostavno teško doći do tih informacija, posebno za određene lijekove: “Koji proizvođač, koji poluproizvod, koji sastojak, gdje ste dobili te informacije, sve su to dio poslovne tajne. Zato te stvari nisu čak nije ni objavljeno. “
Koliko je važno pravovremeno se uhvatiti u koštac s opskrbom tržišta lijekovima, pokazala je nestašica nekih proizvoda posljednjih godina. To je već bilo nagoviješteno tijekom pandemije koronavirusa, a tema “ovisnosti” zauzela je središnje mjesto nakon prestanka isporuke ruskog plina u jesen 2022.
Njemačka želi ojačati svoje sposobnosti
U Njemačkoj je savezna vlada prošlog prosinca usvojila nacionalnu farmaceutsku strategiju. Između ostalog, očekuje jačanje europske farmaceutske proizvodnje. Njemačka vlada se nada da će to postići ukidanjem nekih birokratskih pravila, poput subvencija za ulaganje u kapacitete.
Lijekovi se proizvode u Europi, a europska farmaceutska industrija uglavnom proizvodi inovativne lijekove zaštićene patentima. Investira se i na ovom području, rekao je Holzgrabe. “Njemačka je doista lider u farmaceutskoj industriji, medicini, istraživanju i razvoju”, rekao je savezni ministar gospodarstva Robert Habeck (Stranka zelenih) u izjavi za DW.
No ponekad čak i inovativnim lijekovima istekne patentna zaštita pa izađu na slobodno tržište i postanu generici, što znači da ih može proizvoditi netko drugi, ali ne pod istim imenom. Marže u industriji generičkih lijekova relativno su male, pa njihova proizvodnja u Europi nije baš isplativa. Generički lijekovi vrlo su važni za zdravstveni sustav, pokrivaju oko 80% opskrbe esencijalnim lijekovima. To uključuje mnoge antibiotike.
Kirchhoff je rekao da je zato toliko važno stvoriti strukture kroz koje tvrtke mogu ostvarivati profit od proizvodnje lijekova čak i nakon što patenti isteknu. Direktor Pro Generika Bork Bretthauer istaknuo je kako nije ključno poticati investicije, već najvažnije uspostaviti drugačiji sustav cijena. “Ne trebaju nam tvornice zombija u Europi, treba ih trajno subvencionirati”, rekao je, predstavljajući udrugu koja zastupa interese tvrtki koje proizvode generičke lijekove. Drugim riječima: da bi europske lijekove dobivala iz Europe i tako stekla veću neovisnost, Europa mora biti spremna platiti više cijene.
Što “koči” europsku proizvodnju?
Kako stvari stoje, rast cijena je neizbježan – sve dok Europa doista želi više sigurnosti i neovisnosti. Jer troškovi njegove proizvodnje u Europi jednostavno ne mogu biti jeftini kao u Aziji. Wolfgang Große Entrup, predsjednik Njemačke udruge kemijske industrije, rekao je krajem travnja: “Suočeni smo s lošim kvartetom, uključujući tešku birokraciju, nedostatak kvalificirane radne snage i pretjerane troškove energije. i infrastrukturu koja se raspada.”
U Kini tvrtke imaju koristi ne samo od niskih troškova rada i energije, već i od države koja tvrtkama daje zemljište kako bi tamo mogle graditi proizvodne pogone, rekao je Holzgrabe. Osim toga, tvrtke se ne moraju pridržavati strogih smjernica zaštite okoliša kao u Europi, što je velika prepreka proizvođačima generičkih lijekova.
Sve to otežava “povratak” farmaceutske proizvodnje u Europu, zaključio je Holzgrab. “U budućnosti će postojati ovisnost o Kini”, vjeruje ona. Održavanje postojeće proizvodnje u Europi trebalo bi biti važnije, dodao je. Pogotovo ako se uzme u obzir da je europska farmaceutska industrija važna ne samo za pomoć pacijentima. Kako prenosi Deutsche Welle, Holzgrabe je uvjeren da se upravo zbog toga, ali i zbog postojeće europske industrije ulaganja u istraživanje i razvoj, mogu tako brzo proizvoditi novi lijekovi na Starom kontinentu tijekom pandemije koronavirusa.
